Larve crne vojničke muhe - inovativan način rješavanja problema biootpada
Odlučiti što učiniti s ogromnim količinama biootpada postaje glavni izazov širom svijeta. No, jedna nizozemska tvrtka pronašla je zanimljivo rješenje problema - larve crne vojničke muhe
U za to posebno izgrađenoj farmi, pod moćnim umjetnim svjetlima, larve crne vojničke muhe hrane se hranom koju ljudi odbacuju da bi stvorile - jeftin, ekološki prihvatljiv i nutritivno bogat izvor proteina.
Protix, tvrtka koja stoji iza inicijative nove hrane, upravlja životnim ciklusom crnih vojničkih muha. Od jaja do larvi, od pupe do zrelog insekta.
Nakon završetka uzgojnog ciklusa larve crne vojničke muhe se pretvaraju u pastu koja se može koristiti kao hrana za kokoši nesilice i u ribnjacima. Također, može se dodati hrani za kućne ljubimce kao prirodni nadomjestak za druge oblike proteina na koje su neke životinje alergične.
Gomilanje otpada
Projekti koji potiču kružno gospodarstvo hranom - koji smanjuje otpad i maksimalno iskorištavaju resurse - važan su korak prema održivijoj budućnosti.
Način na koji se naša hrana trenutno proizvodi i dostavlja na tržište iscrpljuje resurse na Zemlji. Otprilike jedna trećina sveukupne hrane proizvedene za ljude se izgubi ili baca. Prema podacima UN-a to iznosi oko 1,3 milijarde tona svake godine.
Taj problem se pogoršava jer se globalno stanovništvo - koje bi do 2050. trebalo doseći 9,8 milijardi - povećava zajedno s dohotkom u zemljama u razvoju, što rezultira sve većom potražnjom za hranom.
Istraživanje Thomson Reuters Foundationa pokazuje da bi, prema trenutačnim razinama rasta, otpad od hrane mogao porasti za gotovo jednu trećinu do kraja sljedećeg desetljeća.
Količina izgubljene ili odbačene hrane relativno se malo razlikuje između razvijenih zemalja svijeta i onih u razvoju. Međutim, točke u kojima se događaju gubici uvelike se razlikuju.
U siromašnijim zemljama subsaharske Afrike i Azije 40% gubitaka se događa između sjetve usjeva i obrade. Financijska i tehnička ograničenja utječu na prinose koji su izloženi štetočina i ekstremnim vremenskim pojavama poput suša i poplava.
Za usporedbu, u industrijaliziranim zemljama više hrane se gubi u kasnijim fazama opskrbe. Više od dvije petine hrane se povlači na razini maloprodaje i od strane potrošača. Dijelom i zbog standarda kvalitete koji naglašavaju fizički izgled hrane te vremenske rokove, odnosno kada je treba prodavati ili jesti.
Promjena stavova
Tako visoke količine otpada ozbiljno utječu na okoliš jer se zemljište čisti za poljoprivredu i uzgoj životinja. Opada plodnost tla, oceani se izlovljavaju, a sve to pogoršavaju klimatske promjene.
Cilj UN-ovog Sustainable Development Goal 12 je prepolavljanje globalnog otpada hrane po glavi stanovnika kako bi se smanjili gubici duž proizvodnih i opskrbnih lanaca do 2030. No, za postizanje tog cilja biti će potrebne velike promjene u načinu na koji se ono što jedemo proizvodi i konzumira.
Osim što pronalaze održivije načine uzgoja i prerade hrane, neke tvrtke također traže alternativu. Osim proteina larvi crne vojničke muhe za hranu za životinje, Protix proizvodi niz proteina za prehranu ljudi koji se temelje na insektima.
Iako postoje prednosti povezane s nadomještanjem tradicionalnijih oblika proteina hranjivim i održivim proteinom iz zrikavaca, skakavaca i crva brašnara, mnogi se ljudi danas ne mogu odlučiti na tu transformaciju. No, u budućnosti se to možda neće činiti toliko lošom idejom.
"Na globalnoj razini vidimo pravu krizu", rekao je Esben Hegnsholt, koautor studije o globalnom prehrambenom otpadu iz Boston Consulting Group. "Količine otpada i društvene, ekonomske i ekološke posljedice ozbiljne su ako ne promijenimo putanju. Kad se borimo s otpadom i gubitkom hrane, borimo se protiv gladi, siromaštva i globalnog zagrijavanja."