Istraživanja pokazuju da skakavci mogu biti modificirani u nutritivno kvalitetnu hranu za ljude
Jestivi skakavci se mogu modificirati za bolju potrošnju masnih kiselina, što ih čini ih hranjivijim namirnicama za ljude, pokazala su nova istraživanja na University of Eastern Finland.
Umjesto uvoda, ponosni smo da možemo istaknuti kako znanstvena istraživanja u Hrvatskoj, bar kada su pitanju jestivi insekti, ne zaostaju za svjetskim trendovima. Naime, prvi objavljeni znanstveni rad naše istraživačke skupine „Influence of substitution of sunflower oil by different oils on the growth, survival rate and fatty acid composition of Jamaican field cricket (Gryllus assimilis)“ odnosio se na moduliranje nutritivnog sastava insekata kako bi ih pretvorili u što kvalitetniju hranu za ljude. Nakon provedenih istraživanja na šturcima Gryllus assimilis rad je objavljen 2017. godine u Animal Feed Science and Technology.
No, vratimo se znanstvenicima s University of Eastern Finland. Njihovo istraživanje je bilo usmjereno na dugorogog skakavca Ruspolia diffrens, ekonomski i nutritivno važnu vrstu insekata koja je uobičajena i rasprostranjena u Africi.
Poznato je da je više od 2.000 vrsta insekata jestivo. Jestivi insekti jedno su od potencijalnih rješenja globalnih problema sigurnosti hrane jer njihova proizvodnja zahtijeva korištenje manje prostora, manju potrošnju vode te ima niže emisije stakleničkih plinova od proizvodnje mesa.
Međutim, kako bi jestivi insekti ostvarili svoj potencijal kao izvor hrane za ljude i životinje potrebne su učinkovite metode masovnog uzgoja različitih vrsta.
"Između različitih vrsta postoje ogromne razlike: što djeluje na jednu vrstu, ne mora nužno biti dobro za drugu vrstu. Na primjer, u našem najnovijem istraživanju istražili smo koji bi oblik medija za odlaganje jaja bio prikladan za masovnu uzgoj vrsta Ruspolia" kaže istraživačica Vilma Lehtovaara sa Sveučilišta u Istočnoj Finskoj.
"Naše je istraživanje fokusirano je na uporabu Ruspolia diffreansa u Ugandi u Africi. Tamo su insekti, posebno u ruralnim područjima, vitalni za sigurnost hrane. Često nadopunjuju prehranu ljudi i konzumiraju se kao grickalice."
Insekti se prikupljaju lovom divljih populacija tijekom sezona rojenja. Međutim, Ruspolia se roji samo dva puta godišnje, a prinosi su vrlo nepredvidivi. Na mnogim mjestima u istočnoj Africi prekomjerna eksploatacija izaziva zabrinutost jer se lov intenzivirao, a travnjaci se smanjuju zbog promjena u načinu korištenju zemljišta.
"Masovni uzgoj jedan je od načina za dugoročno očuvanje divlje populacije. Istraživali smo kako vrsta živi u divljini i kako se ti uvjeti mogu oponašati u laboratoriju. Također, htjeli smo vidjeti što jedu u divljini i hoće li prihvatiti drugu hranu ”, kaže Lehtovaara.
Znanstvenici su otkrili da je dodavanjem esencijalnih masnih kiselina u hranu koja se daje Ruspolia moguće izmijeniti njihov sastav masnih kiselina što ih čini ih još zdravijim za ljudsku prehranu.
„Ovo je fenomen koji se nije toliko proučavao na insektima. Znamo da su neke vrste u osnovi "ono što jedu" i da njihova prehrana ima utjecaj na njihov sastav masnih kiselina. Međutim, nismo znali koliko bi se dramatično mogao izmijeniti njihov sastav masnih kiselina, niti koliko alfa-linolne kiseline (omega 3 masne kiseline) mogu unositi."
Dok insekti obično sadrže 10-30% masti znanstvenici su otkrili da je u nekim vrstama Ruspolie udio masti do 60% njihove tjelesne težine. Profil masnih kiselina laboratorijski uzgajanih insekata može se jako razlikovati od onih koji žive u divljini.
"Uspjeli smo izmijeniti sastav masnih kiselina Ruspolia diffrens mijenjanjem njihove hrane na kraju životnog vijeka", kaže Lehtovaara.
„Drugim riječima, moguće je koristiti uobičajenu hranu u ranim fazama njihovog razvoja i u kasnijim razvojnim fazama pojačati hranjenje masnim kiselinama čineći njihov sastav masnih kiselina optimalnim za ljudsku prehranu.“
"Ovo je zapravo slično onome što se radi s uzgojenim lososom. Djeluje i na insektima, ali je mnogo učinkovitije. "