Kako nadvladati osjećaj odbojnosti kod konzumiranja jestivih insekata
Unatoč tome što znaju da su jestivi insekti ekološki prihvatljiviji oblik bjelančevina od drugog mesa animalnog porijekla, većina ljudi ne želi jesti insekte. Čak i najlogičnije činjenice ne uspijevaju nadvladati taj automatski osjećaj gađenja.
A ipak, trebamo novi izvor proteina. Farmski uzgoj životinja i poljoprivreda povezana s njim odgovorni su za emisije stakleničkih plinova, kontaminiranje zalihe vode, inkubiranje bolesti uz povećanje otpornosti na antibiotike, te za ozbiljna pitanja okrutnosti prema životinjama. Kako ljudska populacija raste i počinje jesti više mesa ti se problemi samo povećavaju.
Stručnjaci za entomofagiju (konzumiranje insekata) vjeruju da trik u tome da ljudi lakše pojedu insekte leži u odvraćanju naših instinktivnih reakcija od gađenja. Oni predlažu nekoliko zanimljivih načina za to.
Prvo se usredotočiti na to kako ukusno i egzotično može biti jelo od insekata, a ne na to koliko je ekološki prihvatljivije ili zdravo.
Istraživanje objavljeno časopisu "Frontiers in Nutrition" opisuje eksperiment u kojem je sudionicima prikazana rečenica s jednim od četiri različita završetka. Rečenica glasi: "Jesti meso nikad nije bilo tako ________", s tim da se meso odnosilo na mesnati dio insekta. Sudionicima su ponuđena četiri različita završetka rečenice: "dobro za okoliš", "dobro za tijelo", "egzotično" ili "ukusno". Zadnje dvije mogućnosti smatraju se hedonistički (privlačnim osjetilima) motiviranim marketingom. NPR je opisao što se dogodilo:
"Nakon što su razmislili o oglasu, sudionicima je data mogućnost probati čokoladni tartuf od čokoladnog pelina koji je sadržavao čitave i vidljive crve. Sudionici koji su čitali hedonističke marketinške tvrdnje imali su veću vjerojatnost da će isprobati tartuf, što su istraživači pripisali visokoj kvaliteti očekivanja koja sugeriraju reklame. "
Druga tehnika prevladavanja gađenja je izbjegavanje prikaza cijelih insekata na ambalaži.
Različitim osobama bi moglo biti zanimljivo da proizvod sadrži insekte, ali većina ljudi instinktivno želi razdvojiti svoj jestivi protein od životinjskog porijekla. To nije nužno dobra stvar. U stvari, nepriznavanje da meso potiče od žive životinje zavarava mnoge u pretpostavkama da je farmski uzgoj životinja prihvatljiv. No, kad je u pitanju uzgoj insekata (koji ima mnogo manje etičkih problema od uzgoja stoke) možda bi to moglo biti dobro.
Val Curtis, profesorica sa Londonskog School of Hygiene & Tropical Medicinei, autorica knjige o znanosti koja stoji iza odbojnosti, rekla je:
"Rekla bih da, ako prodajete insekte, ih udaljite što dalje od ljigavog, puzavog, jezivog ili previše dugonogog. Meso se prodaje kao ukusan proizvod, a sve slike životinja su skinute s pakiranja. Rekla bih da jednostavno učinite isto s insektima. "
Na kraju, namirnicama na bazi jestivih insekata trebali bismo dati različita imena.
Ne nazivajte ih termitima, gusjenicama ili vukodlacima. Nazovite ih nečim potpuno drugačijim - možda naziv zemlje u kojoj se na njih gleda kao na deliciju i zbog koje će se engleskim govornicima činiti manje grubim. Članak u The Conversation podržava ovu ideju:
"Francuski izraz za insekte - la bestiole - općenito se odnosi na razne odvratne insekte poput muha, žohara, buba ili čak pauka (koji naravno nisu insekti) nepodobnih za prehranu ljudi. Ali ljudi koji žive u Africi nikada nisu jestive insekte smatrali štetočinama ili smetnjom. Možda trebamo smisliti nova imena jestivih insekata ne bi li smanjili faktor odbojnosti.
Jednostavna jezična analogija između 30 etničkih grupa u 12 zemalja subsaharske Afrike dala je probne nazive jestivim termitima. To su: 'Tsiswa', 'Chiswa', 'Chintuga', 'Inswa', 'Iswa', 'Sisi', 'Ishwa' ili 'Esunsun'. Bilo koje od tih autohtonih imena moglo bi se koristiti za plasiranje proizvoda na bazi termita."
Razmisli o tome. Biste li rekli da ukusnom jelu od "escamola u umaku od češnjaka s korijanderom i chipotleom", posluženog u Mexico Cityju? Da! Nema potrebe shvatiti ili se zadržavati na činjenici da su te escamole ličinke mrava. Sve što je važno je da su ukusni i zdravi te ekološki prihvatljivi.