Larve crne vojničke muhe - okus hrane budućnosti

Možda je teško razumjeti želju da gurnete ruku u gomilu larvi koje se izvijaju. No, osjećaj je jedinstveno taktilan, nimalo neugodan kako se tisuće mekih, punašnih larvi, svaka veličine zrna riže, uvijaju uz vašu kožu i lagano zabadaju sitne usne dijelove u vaše tijelo. Za Lauren Taranow i njezine zaposlenike to je samo još jedan dan na poslu. Ukoliko želite osobno iskusiti taj osjećaj slobodno nas posjetite u Insektariju (op. Insektarij).

Taranow je predsjednik Symton BSF-a, tvrtke koja uzgoja larve crne vojničke muhe i prodaju ih kao hranu za egzotične kućne ljubimce. Njezina, kako je ona zove, "farma larvi" dio je rastuće industrije s potencijalom da revolucionira način na koji hranimo svijet. To može omogućiti izuzetna sposobnost larve crne vojničke muhe da preobrazi gotovo bilo koju vrstu organskog otpada - otpad iz kafilerije, gnoj, čak i toksične alge - u visokokvalitetne bjelančevine.

Hektar larvi crne vojničke muhe, u jednoj godini, može proizvesti više proteina nego 3000 jutara goveda ili 130 hektara soje. Takvi prinosi, u kombinaciji s potrebom pronalaženja jeftinog, pouzdanog proteina za globalno stanovništvo predstavljaju veliku priliku za larve crne vojničke muhe. UN upozorava da je prehrana bogata proteinima animalnog porijekla dugoročno neodrživa i ohrabruje vlade i tvrtke da se okrenu insektima kako bi ispunili potrebe globalne populacije za proteinima.

Entomolozi desetljećima znaju za obećavajuće larve crne vojničke muhe. Istraživači su već 1970-ih predložili njihovo korištenje za pretvaranje gnoja u proteine. No, njihov uzgoj, u svemu što se približava komercijalnoj ljestvici, činio se kao slijepa ulica: Nitko nije znao kako uzgojiti muhe koje bi se pouzdano parile i polagale jaja.

To se promijenilo 2002. godine objavljivanjem rada Tomberlina, njegovog savjetnika D. Craiga Shepparda i drugih, koji je opisao sustav za uzgoj insekata u zatočeništvu. Ključ svega, otkrili su, nalazili su preciznom omjeru temperature, vlage i, najvažnije - rasvjete kako bi stimulirali muhe da se razmnožavaju. Do objave tog rada "ljudi su mislili da smo ludi" jer pokušavamo uzgajati crne vojničke muhe, rekao je Tomberlin.

Larva crne vojničke muhe može konzumirati svoju dvostruku težinu u hrani svaki dan. Na svom 14-dnevnom putovanju od izlijeganja do stadija pupe jedna larva će narasti do gotovo tri centimetra i svoju težinu će povećati za faktor 10.000. To je slično kao da bebe veličine četiri kilograma naraste na veličinu 40-tonskog grbavog kita. Larve konzumiraju toliku količinu hrane  kako bi pohranili hranjive tvari za njihov dvotjedni životni vijek u stadiju pupe u kojem ne uzimaju hranu.

Larve u tvrtki Evu mjesečno prerađuju 15 tona istrošenih žitarica iz nekoliko teksaških destilerija i pivovara. Nathan Barkman iz destilerije Rio Brazos izjavio je da Evo uklanja gotovo polovicu tjedne proizvodnje otpada. Vruć je, mokar, kiseli i ljepljiv - "poput lave", rekao je -  što otežava zbrinjavanje. Lokalne tvrtke za uklanjanje otpada to ne žele prihvatiti. Uzgajivači svinja ponekad pristanu, ali najbliže farme su miljama izvan grada, a nitko ne želi voziti rastaljenu žitnu kašu tako daleko.

Međutim, muhe je vole. "Oni su svežderi" kaže Tomberlin i jedu gotovo sve. Svinjski gnoj? Da. Ljudski otpad? Da. Ostaci hrane? Da. Jedini organski materijali s kojima nisu imali sreće su kosti, kosa i kore ananasa.

Sposobnost brzog prožimanja otpada potaknula je brojne komercijalne primjene. Pilot program na Državnom sveučilištu Louisiana uzgaja malu koloniju crnih vojničkih muha kako bi konzumirali otpatke hranu koje stvaraju studentske menze. U Kini gigantski objekti u vlasništvu tvrtke pod nazivom JM Green obrađuju najmanje 50 tona otpada od hrane dnevno.

Izvješće UN-a iz 2011. opisuje kako hrana koja truli emitira milijune tona ugljičnog dioksida u atmosferu, što čini oko 7% svjetske emisije stakleničkih plinova. U slučaju kad larve prerađuju otpatke hrane one i troše sav taj ugljik…Jedna od prvih komercijalnih primjena za larve crne vojničke muhe bila je kao „živa“ hrana za gmazove. Tržište gmazova je 1990-ih, nakon filma „Jurassic Park“ doživjelo je veliki porast, rekao je David Fluker, uzgajivač cvrčaka i vlasnik tvrtke Fluker Farms u Port Allenu.

Cvrčci i crvi brašnari - desetljećima uzgajani na američkom jugoistoku, najprije kao mamac za ribare - odavno su bili oslonac prehrambene industrije za gmazove. Problem je, međutim, što ne mogu zadovoljiti potrebe gmazova za kalcijem pa vlasnici kućnih ljubimaca moraju prašiti „živu hranu“ s mineralom kako bi zaštitili svoje životinje od nedostatka kalcija. To može uzrokovati drhtanje, napadaje, pa čak i smrt. Larva crne vojničke muhe rješava taj problem. Tomberlinov savjetnik Sheppard otkrio je da su iznimno bogate kalcijem - 50 puta više po gramu nego crvi brašnari i cvrčci.

Larva crne vojničke muhe u 2018. Odobrena je kao hrana za ribe i perad. Tvrtke kao što su Enterra u Kanadi i Protix u Europskoj uniji rade na osvajanju regulatornog odobrenja za korištenje larvi u hrani za druge životinje, uključujući svinje, mačke i pse. Ideja je da se smanji pritisak na tradicionalne izvore bjelančevine poput ribe. Otprilike jedna četvrtina ulova iz morskog ribarstva pretvara se u hranu za životinje, uključujući ribe, svinje i perad.

"Nema sumnje da je larva mnogo skuplja od ribljeg brašna" kaže Liz Koutsos, izvršna direktorica tvrtke EnviroFlight. No, riblje brašno postaje sve skuplje, a tehnologija uzgoja larvi postaje sve jeftinija. Cilj je, kazala je, "za pet godina biti u razini ili ispod razine cijena ribljeg brašna".

Cargill, poljoprivredni gigant iz Minesote, prošlog je mjeseca najavio partnerstvo u proizvodnju hrane za ribe proizvedene od larvi crne vojničke muhe s francuskom biotehnološkom tvrtkom InnovaFeed. U najavi partnerstva, May Walraven, voditelj razvoja poslovanja InnovaFeeda, izjavio je da "Protein iz insekata može biti rješenje i obnovljivi izvor proteina za hranjenje ribe i naposljetku za hranjenje svijeta".