Trend proteina iz jestivih insekata
U pedestim godinama prošlog stoljeća novi trend u SAD-u postaje talijanska hrana, posvuda se pojavljuju talijanski restorani i Amerikanci su počeli jesti špagete. Dio tog trenda bila je pizza i danas više od 40% Amerikanaca jede pizzu barem jednom tjedno.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća meksička hrana postaje popularna. Amerikanci počinju jesti hranu koju nikada prije nisu isprobali, kao što su tacos, salsa, tortilje, enchilade, zapečeni grah,..
U devedesetim godinama Ameriku počinje osvajati nova hrana – sushi. Amerikanci iznenada jedu sirovu ribu i ljepljivu rižu. Danas sushi možete kupiti u većini prodavaonica prehrambenih namirnica.
Dolazimo do 2010. godine i na obzoru nastaje novi trend hrane - jestivi insekti! Prije nego što kažete "ewww", koji je u industriji jestivih insekata poznat kao "ewww faktor", razmislite o sljedećim točkama:
1. Prema UN-u, do 2050. godine svjetsko će stanovništvo narasti na 9,7 milijardi. Hranjenje tolikog broja ljudi će zahtijevati proizvodnju dvostruko više hrane nego što trenutno proizvodimo za što nema dovoljno obradivog zemljišta. UN je 2013. godine izradio izvješće o konzumiranju jestivih insekata. Jedna trećina obradive površine na Zemlji već se koristi za uzgoj stoke što za posljedicu ima kontinuirano krčenje šuma i opterećenje vodnih resursa.
2. 80% svjetske populacije već jede insekte. Kako je sve više zapadnjaka posjećivalo jugoistočnu Aziju, upoznali su se s hranom od prženih insekata, dok su u Južnoj Americi na jelovniku vatreni mravi u Africi se ličinke buba smatraju delikatesom. U Meksiku, žuti crvi se sve više pojavljuju u tortiljama.
3. Postoji preko 2.000 vrsta jestivih insekata koje predvode - gusjenice, pčele, ose, mravi, skakavci, cvrčci, cikade, termiti, vretenca i mušice. Insekti imaju visoku stopu konverziju hrane (učinkovitost pretvorbe hrane) koja se mjeri u kg hrane po kilogramu povećanja tjelesne težine. To je sposobnost životinje da pretvori hranu u tjelesnu masu. Također, insekti zahtijevaju daleko manje vode nego goveda, ovce, koze ili perad.
4. Protein iz insekata je visokokvalitetan protein. Ako uspoređujemo proteine iz govedine i cvrčka, cvrčci sadrže 69% proteina dok govedina samo 29%. Cvrčci sadrže devet esencijalnih aminokiselina, zajedno s B12, željezom, cinkom, magnezijem, natrijem, kalijem i kalcijem. Brašno od cvrčka sadrži više kalcija nego mlijeko i više željeza nego špinat.
Jedan hektar obradive površine mogao bi proizvesti 150 tona proteina iz insekata godišnje. Također, insekti proizvode 80 puta manje stakleničkih plinova nego krave što može imati ogroman utjecaj na globalno zagrijavanje.
5. Više od polovice ribe koja se trenutno konzumira u svijetu dolazi iz farmskog uzgoja. Proteini iz jestivih insekata su odlična hrana za ribu jer su insekti prirodni izvor hrane za ribe. Oni su također prirodni izvor hrane za perad. Egzoskelet insekata sadrži polisaharid poznat kao hitin koji prirodno pojačava imunološki sustav peradi i tako eliminira potrebu za antibioticima.
6. UN predviđa da će 68% svjetske populacije do 2050. godine živjeti u gradovima. Insekti se mogu uzgajati u skladištima i drugim zgradama što je kompatibilno s trendom urbanog poljoprivrednog gospodarstva. Od 2015. vertikalne farme doživjele su rast od nevjerojatnih 30,7% godišnje, a do 2020. očekuje se da će doseći godišnju razinu od 3,88 milijardi dolara.